U Galeriji Milića od Mačve otvorena izložba slika Mome Kapora

U okviru ovogodišnjih Vidovdanskih svečanosti, u Legatu Milića od Mačve, otvorena je izložba slika i crteža akademskog slikara i književnika Mome Kapora

Na izložbi koja je prvi deo Triptiha raspeto Kosovo, Kulturnog centra Kruševac predstavljeno je 30 dela ovog antologijskog srpskog umetnika, poznatog na prostorima Balkana i kao pisca velikog broja književnih bestselera, iz Zadužbine Kapor.

Izložbu je otvorio gradonačelnik Kruševca Bratislav Gašić, a među ljubiteljima umetnosti i poštovaocima ličnosti i ogromnog dela Mome Kapora, bili su i zamenik gradonačelnika Siniša Maksimović i predstavnici političkog i društvenog života grada. Kao posebni gosti otvaranja skup su uveličali likovni kritičar i veliki srpski pesnik Dragan Jovanović Danilov koji je bio i jedan od uvodničara kao i Momina supruga Ljiljana Kapor.

Program je osmislio Nebojša Lapčević, a u programu su učestvovali: Jelena Djordjević, Dragica Kalas i duo gitara – Momčilo i Dalibor Nakić.


Lepota na slici i na delu...


mr Miroslav Smiljković - direktor KCK i Ljiljana Kapor - supruga Mome Kapora


Ljiljana Kapor - supruga Mome Kapora i Bratislav Gašić - gradonačelnik Kruševca


































































 














Vidovdan 13: Od večeras i Momine slike krase Kruševac Izvor RTK

momo2

U Legatu Milića od Mačve u 20 sati otvaranje izložbe velikog Mome Kapora, u prisustvu supruge Ljiljane

U okviru manifestacije „Vidovdan 13″ i programa „Triptih – raspeto Kosovo, prvi deo“, u organizaciji kruševačkog Kulturnog centra u Legatu Milića od Mačve u 20 sati je otvaranje izložbe jednog od najvećih srpskih stvaralaca 20. veka, književnika i akademskog slikara Mome Kapora. Uz najavljeno prisustvo Ljiljane Kapor, supruge pokojnog velikana izložbu će otvoriti poznati pesnik Dragan Jovanović Danilov.

Momo Kapor rođen je u Sarajevu 1937. godine. Ratne godine Momo provodi u Sarajevu kod bakine sestre Janje Baroš, a otac ga godinu dana po završetku rata dovodi u Beograd.Po maturiranju Kapor se odlučuje za studije slikarstva. Diplomirao je slikarstvo 1961. godine na beogradskoj Akademiji likovnih umetnosti u klasi profesora Nedeljka Gvozdenovića.

Veliku popularnost kod publike Momo Kapor stiče kroz tekstove „Beleške jedne Ane“, koje izlaze u časopisu „Bazar“. 1972. „Beleške…“ izlaze i kao knjiga. Kapora kao pisca otkrio je Zlatko Crnković, urednik poznate zagrebačke biblioteke „Hit“. Tako su u izdanju „Znanje Zagreb“ (biblioteka Hit) izašli bestseleri: I druge priče (1973), Foliranti (1974), Beleške jedne Ane (1975), Provincijalac (1976), Ada (1977), Zoe (1978), Od sedam do tri (1980), Una (1981). Kapor postaje jedan od zaštitnih znakova ove edicije. Pored velikog broja naslova, romana i zbirki priča, autor je i velikog broja dokumentarnih filmova i televizijskih emisija, a po njegovim scenarijima snimljeno je nekoliko dugometražnih filmova (Bademi s onu stranu smrti, Banket, Valter brani Sarajevo, Džoli džokej, Kraj vikenda). Romani Una i Knjiga žalbi doživeli su ekranizaciju. 1982. izlazi knjiga Onda, a zatim slede Sentimentalno vaspitanje (1983), Knjiga žalbi (1984), 011 (1988). 1989. izlazi Istok-Zapad, a 1991. Halo Beograd. 1992. godine izlazi Zelena čoja Montenegra, a 1995. Lero kralj leptira. Stvaralaštvo Mome Kapora može da se prati kroz nove naslove, među kojima se izdvajaju A Guide to the Serbian Mentality (2006), Dragi naši (2007), Ispovesti (2008), The Magic of Belgrade (2008). Poslednja knjiga Kako postati pisac objavljena je 2010. godine u izdanju Srpske književne zadruge.Prevođen je na francuski, ruski, nemački, poljski, češki, bugarski, mađarski, slovenački i švedski jezik.Otac, koji je po povratku iz zarobljeništva, kao bankarski stručnjak, postavljen za načelnika u Ministarstvu spoljnih poslova u Beogradu, zbog patriotske savesti i odgovornosti tek godinu dana posle rata došao je u Sarajevo da vidi sina. Prema sinu se odnosio patrijahalno strogo i sve do smrti bio je nezadovoljan što mu se sin posvetio slikarstvu i književnosti, socijalnoj i životnoj neizvesnosti“.Poslednjih godina života bio je redovni kolumnista frankfurtskih Vesti.Momo Kapor je bio član Senata Republike Srpske od 1996. godine.Umro je u Beogradu 3. marta 2010. godine na Vojno-medicinskoj akademiji. Sahranjen je u Aleji velikana u Beogradu.

Izvor RTK