???? ?????? ? ?????? ?????? ????????
????? ???????
????? ????????? ????? ?????? ? ????? ???
????????? ?? ????????????? ? ???????? ????????? - ?????? ? ????????? ??????? ???,
?????? ???????? - ???????? ????????? ??? ? ?? ???????? ????????? - ???????? ???
??????? ??????????, ????? ???????, ???????? ???????? ? ?????? ????????
? ?????? ???????
??????? ??????????, ????? ???????, ???????? ???????? ? ?????? ????????

SATIRI?AR NENAD VU?ETI? - Izvor ETNA -?asopis za satiru
?ARAPANSKI DUH
|
Poseban motiv bio je Sajam knjiga, ta?nije da knjiga bude objavljena do otvaranja Sajma, kako bih se pod kupolama našao u društvu velemajstora književnosti, ali i estradnih diva, kriminalaca i bivših fudbalera, koji svi zajedno ?ine godišnju književnu produkciju.
Nenad Vu?eti?, Ro?en 15.8.1981. godine u Kruševcu.
Piše aforizme i kratke satiri?ne pri?e.
Knjiga "Kum caruje, mladost drogu valja" (2007).
Zastupljen u antologiji savremenog satiri?nog aforizma "Slu?ajni uzorak", Vitomira Teofilovi?a, "Enciklopedija aforizma 1 i 2", "Dribling duha" i "Aforizmi i aforisti?ari 8", ?or?a Otaševi?a.
Dobitnik nagrade "Mladi jež" 2002. godine na Festivalu Vuko Bezarevi? u Pljevljima i Vibove nagrade za 2005. godinu.
Objavljivao u Etni, Ošišanom ježu, Politici i drugim listovima.
* * *
ETNA: Vaša prva zbirka aforizama "Kum caruje, mladost drogu valja", objavljena je uo?i Sajma knjiga, a po?etkom decembra predstavljena je ?itala?koj publici u Domu sindikata. Kakve su impresije, da li ste zadovoljni, da li su opravdana Vaša o?ekivanja ili je moglo biti druga?ije, bolje?
Vu?eti?: Sve što je prvo ostaje urezano u pam?enju. Tako je i sa mojom knjigom, u kojoj su zastupljeni aforizmi, po?evši od onih prvih koje sam pisao pre šest, sedam godina... Pored aforizama tu je i sedam pri?a, kojima sam tako?e želeo da se predstavim. Pri?e pišem kra?i period i u njima nisam iskusan koliko u aforizmu. Zadovoljan sam i samim objavljivanjem knjige. O tome se uglavnom govori u kontekstu nekog ispunjenja, mada sam se ja ose?ao ispražnjeno – psihi?ki, fizi?ki i materijalno. Šalu na stranu, ali priprema knjige, uklapanje ilustracija (koje je radio Jakša Vlahovi?), štampanje, prikupljanje nekih naizgled "sitnica", bez kojih bi to objavljivanje bilo nemogu?e, zatim zatvaranje finansijske konstrukcije, bilo je naporno. Pogotovo što sam sve to radio skoro sam. Shvatio sam da je pisanje samo deo ili jedna karika u lancu. I to najlepša i najlakša, a ni ona nije laka. Me?utim, kada sam se oprobao u organizaciji ovih stvari, verujte da mi se ?inilo lakše da napišem još hiljadu aforizama. Naravno, imao sam dovoljno volje i želje da satira koju sam do sada pisao ugleda svetlo dana, tako da mi je taj motiv bio ve?i od svih napora!
ETNA: Sajam knjiga je o?igledan primer da je, kako rekoste, pisanje samo karika u lancu. Kako ste doživeli poslednji sajam, sigurno je za Vas bio potpuno druga?iji u odnosu na dosašnje manifestacije?
Vu?eti?: Poseban motiv bio je Sajam knjiga, ta?nije da knjiga bude objavljena do otvaranja Sajma, kako bih se pod kupolama našao u društvu velemajstora književnosti, ali i estradnih diva, kriminalaca i bivših fudbalera, koji svi zajedno ?ine godišnju književnu produkciju. U tim trenucima, poželeo sam talenat pisaca od klase, mo? kriminalaca od uticaja, popularnost peva?ica od silikona i novac fudbalera od inostranih angažmana! Kada je po?etni entuzijazam splasnuo shvatio sam da je za srpske satiri?are dovoljna nagrada i samo pojavljivanje naslova na Sajmu. I bio sam zadovoljan. Prodaja knjige je bila dobra, a pošto sam se prili?no motao oko štanda primetio sam da je i onima koji je nisu kupili privukla pažnju, te je provokativan naslov i ilustracija na koricama pogodila cilj.
ETNA: Cilj je, dakle, opravadao sredstva. Šta sada predstoji?
Vu?eti?: Problem nakon Sajma je dalja distribucija i prodaja. I tu morom sam da se borim, jer su se obaveze izdava?a završile postavljanjem logoa na korice. Naišao sam na dobru volju nekolicine ljudi, koji na žalost nemaju mnogo veza u distributerskim mrežama, tako da se i dalje trudim da prona?em distributere i knjižare koji su zainteresovani. S druge strane, nezainteresovanost pojedinaca koji se bave satirom i njenim objavljivanjem imala je i komi?ne momente! Zbog toga se knjiga, za sada, u Beogradu može kupititi samo u knižari u Domu sindikata (na Trgu N. Paši?a).
U cilju bolje medijske prezentacije i predstavljanja knjige široj ?itala?koj publici pre mesec dana održana je promocija knjige u Domu sindikata u Beogradu. O tome kakvi su utisci, morali biste da pitate posetioce, ali meni se posle dužeg vremena dogodilo to da sam imao tremu, te sam zaboravio da se zahvalim ilustratoru i sponzoru.
Posle svog prvog iskustva sa objavljivanjem knjige svakako da postoje stvari koje bih promenio i za koje mislim da su mogle biti druga?ije ili bolje odra?ene, ali kao autoru, drago mi je da je "Kum caruje, mladost drogu valja" objavljena. Najvažniji je, a možda i jedino važan - je sud ?italaca!
ETNA: Pripadate mla?oj generaciji satiri?ara. Kako objašnjavate ?injenicu da malo mladih kolega piše satiru, dok srednja i starija generacija, naro?ito poslednjih godina, doživljavaju afirmaciju ne samo ovde nego i u inostranstvu. Da li je re? o nedostatku inspiracije, prostora za objavljivanje ili prosto o drugim i druga?ijim vremenima?
Vu?eti?: Kvalitet je važan, a ne kvantitet. Važnije je kako pišemo, nego koliko nas ima iz mla?e garde. O tome bi svakako svoj sud trebalo da iznesu pripadnici te srednje i starije generacije, a taj sud, makar i kriti?ki, može predstavljati i neku vrstu saveta. Afirmacija koju u skorije vreme i u inostranstvu sti?u starije kolege dala bi još više na težini njihovom stavu o mladoj generaciji satiri?ara. Nisam imao prilike nigde da ga ?ujem u nekoj zvani?noj formi, analizi! Možda i mi treba nešto da dodamo, nadgradimo, ispravimo, a to je lakše uraditi kod mladih. Zbog toga su ti saveti dragoceni i ja volim da ih ?ujem. Svakako, to ne zna?i gubitak identiteta i autorskog i generacijskog pe?ata. Treba, što kažu mladi, furati svoj fazon, ali savet dobro do?e, jer oni su bili u našim godinama!
Žao mi je što ne postoji neki odre?eni prostor i vreme gde bi mogli da se okupljaju satiri?ari i to ne samo iz mla?e generacije!
Kada govorim o inspiraciji, mora?u da se ogradim i govorim samo o svom iskustvu - ona nije konstanta, ve? stvar nadahnu?a. Nekada je nema i nedostaje mi, a onda odjednom bljesne. Ali, pred zoru je najmra?nije, zar ne? Možda bi višak prostora, a pre svega bolja medijska pokrivenost i prezentacija satire inspirisala nekog klinca, da se tako izrazim (mada i mene mnogi tako zovu, s pravom), da krene ovim putem. Sadašnji trenutak, koji preti da postane stanje, uz delimi?nu odgovornost i nekih starijih generacija satiri?ara, predstavljaju uzrok smanjenog prostora za ovaj književni rod. Ima i onih koji se bore da sa?uvaju satiru i prostor za nju, ako ga ve? ne mogu uve?ati. Zbog toga tim kolegama dugujemo veliku zahvalnost! Treba imati u vidu i neke nove i alternativne forme i druga?ija interesovanja mladih, koji su posledica i tehnološkog napretka, a koje pružaju priliku za sli?nu vrstu izražavanja. Tako?e, pitao bih i sebe i druge gde je granica izme?u mla?e, srednje i starije generacije u satiri? Da li je ona uo?ljiva samo u krštenici? (Treba re?i i da se generacije u životu i književnosti ne mere istim aršinima. Pisci su nešto mla?i. A tek satiri?ari! Zbog toga mi se ?ini da je mladih satiri?ara više nego što se misli.)
ETNA: Šta je Vas privuklo ovoj jezgrovitoj literarnoj formi, za koju ste dobili i Vibovu nagradu? S obzirom na to da je kratka forma prili?no obavezuju?a, da li i nagrade u podjednakoj meri uti?u na to da više radite na svom rukopisu ili je ve? dovoljan i sam ?in objavljivanja u štampi, javni nastupi...?
Vu?eti?: Ako biste pogledali ve?inu odgovora u ovom intervjuu, mogli biste da se zapitate, kako neko ko daje ovako opširne odgovore može da se izražava u kratkoj formi kao što je aforizam. Verovatno zbog te opširnosti, ova kratka forma je predstavljala izazov za mene. I to što je jezgrovito napisano, ne zna?i da je bilo šta propušteno ili da nije efektno. Naprotiv! U istoriji, koju obožavam, oduvek su me oduševljavli lakonski odgovori. Ti strogi ratnici bili su prvi aforisti?ari ?iji je opus sa?uvan.
Pored toga, oduvek sam voleo satiru kao književni rod. Jednim od najve?ih darova koje ?ovek može imati smatram humor! Ume?e je nasmejati nekog, pogotovu ako se ve?ina žali i kuka na sav glas. O tome maestralno piše Nuši? u Autobiografiji, kako je poslao tri alter ega u život, sa tri pogleda na svet, od kojih najbolje prolazi onaj koji je "razvalio vilice od smejanja".
Nagrade prijaju. Ne?u re?i da oni koji to ne tvrde, lažu, ali godi kada neko obrati pažnju na tvoj rad i trud i pritom ga vrednuje! Istovremeno nagrade pove?avaju odgovornost. Kod mene se javi neka vrsta ko?nice, da ono što napišem pregledam i prevrednujem na svom kantaru više puta. To je bilo izraženo po dobijanju Vibove nagrade pre dve godine. Objavljivanje može da bude i mnogo kasnije od trenutka kada sam uredniku ili listu predao aforizme ili pri?u, pa se dešavalo da me pohvale ili kritike iznenade i zbune, jer u prvi mah nisam znao o ?emu se radilo. Mislim da li?ni pe?at utisnem u trenutku pisanja i provere napisanog, a objavljivanje predstavlja neku potonju satisfakciju, važniju za širu javnost, koja se upoznaje sa opusom na taj na?in, a moje duhovno zadovoljstvo i stvarala?ko pražnjenje završava se na papiru ili monitoru, u zavisnosti gde pišem. Naglasio bih da više volim pisanje olovkom nego kuckanje po tastaturi. Možda i neo?ekivano, jer po godinama pripadam sajber generaciji. Li?ni pe?at koji sam malo pre spomenuo dolazi do izražaja i u javnim nastupima. Možda preterujem, ali ljudi koji slušaju satiri?are, ?ini mi se da znaju da ga osete i nagrade aplauzom i pohvalom, cene?i na taj na?in deo duše, koji im darujete. Volim javne nastupe i uživam u njima.
|
ETNA: Ro?eni ste Kruševljanin, a Kru- ševac je poznat i po tome da neguje humorno-satiri?ni duh, o ?emu svedo?i i tradicionalni festival humora i satire Zlatna kaciga, koji se održava ve? 15 godina, a podario nam je i mnoge veli- kane glumišta, izme?u ostalih i nepriko- snovenog ?kalju. Kako i gde sebe u bu- du?nosti vidite u takvom okruženju?
Vu?eti?: Moram priznati da ste mi ovim pitanjem pronašli slabu ta?ku. Iako se- dam godina živim u Beogradu, sebe do- življavam Kruševljaninom, ne samo pore- klom i ro?enjem. Kruševljanin nije uslov- ljen samo mestom ro?enja i prebivališ-tem, ve? naglašavam - duhom koji taj kraj karakteriše, a koji je poseban i na- daleko ?uven! Zahvaljuju?i glumcima, pre svega humoristima, na ?elu sa Mio- dragom Petrovi?em ?kaljom, za mene našim najboljim komi?arem, i plejadi dru- gih – Radi Savi?evi?, ?uzi Stojiljkovi?u, Bati Paskaljevi?u, Radi Živkovi?, Ljubinki Bobi?, Tašku Na?i?u, od mla?ih Vojinu ?etkovi?u i Katarini Markovi?, taj ?ara- panski duh postao je zaštitni znak grada pod Bagdalom, širom one velike zemlje, ali i u inostranstvu. Pored glumaca mno- gi ljudi od pera koji su bili naklonjeni humoru i satiri poti?u iz tih krajeva, npr. jedan od najplodnijih scenarista Novak Novak. Na savremenoj sceni srpske sa- tire isti?u se Dragutin Mini? i Ivko Mihajlovi?. To su ljudi ?ija su imena poznati široj javnosti, a broj onih urbanih legendi je mnogo ve?i. O?igledno u tom vazduhu pod Bagdalom koji dišemo i vodi sa Rasine koju pijemo, ima ne?eg što inspiriše i razvedrava duh! Brojne migracije predstavljuju najve?i nalet na ?arapanski duh do sada, ali valjda ?e se Kruševljani odbraniti!
U Kruševcu se održava i festival humora i satire, koji je tradicionalan. Nadam se da ?e trajati još dugo! Upravo tu sam imao prilike da vidim neke od sjajnih aforisti?ara, po prvi put. Da budem sasvim iskren, u ta vremena, pre 10 i više godina dok sam još uvek živeo u Lazarevom gradu, nisu se mogli videti baš svi satiri?ari, posebno oni iz, tadašnje mla?e garde, koji nisu bili na liniji tadašnjeg režimskog mišljenja.
Što se ti?e moje budu?nosti, nisam se još uvek opredelio za grad u kome ?u živeti, sada sam u Beogradu, ali ko zna. Moram re?i da sam ja kao aforisti?ar svoje prve korake napravio u glavnom gradu i da sam se za svoje mesto na satiri?nom nebu izborio u Beogradu. Sa kruševa?kim kulturnim poslenicima do skoro, nisam imao ama baš nikakav kontakt ili podršku. Iako pišem šest godina, skoro i da nisu znali za mene ili nisu želeli da znaju! Neki od njih su doduše priznali da su ?uli da sam dobio neke nagrade. Pre mesec–dva imali smo neku saradnju, pa se nadam da ?e se njihov dosadašnji odnos ignorisanja i nesaradnje promeniti.
ETNA: Nešto o drugom okruženju, npr. politi?kom?
Vu?eti?: S obzirom na to da ?e ovaj broj Etne biti objavljen u vreme izbone tišine, bi?u kratak: Kakvi su nam politi?ari, bojim se da izbornu ?utnju ne zameni minut ?utanja!
ETNA: Da li pišete još nešto izuzev satire?
Vu?eti?: SMS poruke i email - kad moram, lepim i zanimljivim devojkama!
ETNA: Stigli smo, dakle, do suštine skonosti ka kratkoj formi. Ali šalu na stranu, kažite nam nešto o Vašoj sklonosti ka kvizovima?
Vu?eti?: Kvizovi su mi jedan od hobija! Do sada sam u?estvovao u Slagalici (7 pobeda), Pitanjima za šampiona na B92, gde sam došao do finala sezone i borio se za glavnu premiju, ali sam izgubio posle produžetaka. U kvizovima Sam protiv svih i Visoki napon, osvojio sam pristojne sume. Ipak, novac mi nije ni jedini, ni najve?i motiv. To je prilika da se na zanimljiv i uzbudljiv na?in izmeri ili uporedi znanje, ako je to mogu?e. U kvizovima nisam u?estvovao ni samo da bih se pojavio na televiziji ili da bih sebi i drugima dokazao da sam najpametniji. Da želim ono prvo, prijavio bih se za u?eš?e u Velikom bratu, a da je u pitanju drugo, testirao bih se za Mensu. Nije loše ni da ?ovek isproba kako reaguje u napetim i nepoznatim situacijama, pod pritiskom, vremenski ograni?en. Zaista, interesantno.
ETNA: Da li u dogledno vreme možemo o?ekivati Vašu novu knjigu ili je još uvek rano za to?
Vu?eti?: Imam odre?ene planove i ciljeve, ali pošto je nedavno objavljena moja prva knjiga, ne nalazi se na listi prioriteta.
ETNA: Poruka ili preporuka za kraj: ?itaocima, kolegama, politi?arima itd. ili svima zajedno.
Vu?eti?: Poruke bih prepustio politi?arima za izborne kampanje, a svima ostalima preporu?ujem da budu dobro raspoloženi.
Ostalo ?utanje, završi doušnik.
Razgovor vodila:
Vesna Den?i?