UMETNOST STRIPA br. 8

Br 8.

Danas ćemo pričati o autoru koji je jako cenjen, naročito na teritoriji SAD-a. Ime Vila Ajsnera poznavalac stripa ponajviše će prepoznati po prestižnoj nagradi, Eisner award, koja se dodeljuje za doprinos strip umetnosti a razloga za ovakvu počast bilo je dosta.

Najpoznatije delo koje je Ajsner ostavio iza sebe definitivno jeste “Spirit”, nastao 1940. godine, još u zlatno doba američkog stripa, čiji se nastavci i dalje pišu i objavljuju, 15 godina posle smrti autora. “Spirit“ je svojoj suštini krimi akcioni strip, napravljen da preuzme slavu „Betmena“ Boba Kejna koji je nastao par godina ranije, nikada nije imao problem da u sebi sadrži i druge žanrove kao što su komedija, romansa i horor i ta raznolikost učinila je da strip pored svoje popularnosti dobije i kultni status.

Ono zbog čega je Ajsner ponajviše zadužio istoriju umetnosti je njegov trud da postavi strip gde mu je mesto, rame uz rame sa vrhunskim umetnostima. Termin grafička novela potiče baš od Ajsnera, to je njegov koncept stripa čija je struktura jako slična strukturi jednog romana, sa početkom sredinom i naročito krajem, za razliku od klasične forme stripa koji može izlaziti u nastavcima u nedogled, kao Šeherezadine priče. Iako su takva dela već viđena po Evropi, termin i popularizacija čisto su Ajsnerovi, njegovo remek-delo „Ugovor sa bogom“ iz 1979. utemeljilo je grafičku novelu među najcenenije strip forme 21. veka.

A nama, koji izučavamo strip kao nauku, u želji da ga stvaramo i približimo široj publici, Ajsner je najznačajniji zbog svog teorijskog rada na stripu. Njegova knjiga „Strip i sekvencijalna umetnost“ (naslov jako sličan naslovu ovog našeg nedeljnog članka, verovatno iz istih motiva, da pokažemo da strip i jeste umetnost) jedno je od primarnih štiva za svakog ko se ozbiljno bavi ovom izražajnom formom.

Urednik dramskog programa Nemanja Petronijević