Научно- технолошки трендови и предвиђања

IMG 08ba95da5f87fd35baf02c1b1c2f6bed V Copy

 

Juče ju u KCK Kruševac održano naučno-stručno predavanje na temu:

            ”Naučno-tehnološki trendovi i predviđanja

            Predavač je bio Predrag Dašić, iz Akademije strukovnih studija Šumadija (ASSŠ) – Odsek Trstenik i redovni član Inženjerske akademije Srbije (IAS).

            U ime Vladike kruševačkog dr Davida Perovića ovo predavanje je blagosiljao Protojerej Vladislav Stolić namesnik Kruševca.

            Pozdravne reči na predavanju saopštili su:

            Moderator predavanja bio je Živomir Žica Milenković, novinar iz Kruševca, koji je pročitao kratku biografiju Predraga Dašića, koja se nalazi na Web strani Inženjerske akademije Srbije (IAS) (URL: https://www.ias.org.rs/masinstvo.php#173).

dasicc 3

            Predrag Dašić je u okviru teme predavanja prvo objasnio pojam i značenje reči koje čine slogan predavanja, a to su: nauka, tehnologija, trendovi i predviđanjaa. Takođe je istakao da tehnologija i nauka nisu potpuno isto, iako su povezani koncepti. Nauka teži sticanju znanja, dok je tehnologija znanje koje se primenjuje na racionalan i uređen način za rešavanje problema. Osim toga, nauka traži istinu dok tehnologija, efikasnost. I nauka i tehnologija imaju tendenciju da podržavaju jedna drugu. Nauka koristi tehnologiju za istraživanje, dok tehnologija koristi nauku za rešavanje problema. Za trendove je objasnio da su to vremenski podaci koji se koristi da se opiše kretanje neke pojave, proizvoda i sl. Za predviđanje ili prognozu je objasnio da je to izjava o budućem događaju ili podacima. Ona je često, ali ne uvek, zasnovani na iskustvu ili znanju. Budući događaji su nužno neizvesni, tako da je zagarantovana tačna informacija o budućnosti nemoguća. Predviđanje može biti korisno da pomogne u pravljenju planova o mogućem razvoju događaja. Za predviđanje se mogu sresti i sledeća značenja izvedena preko sinonima: pretskazanje, proricanje, proročanstvo, vidovitost, najavljivanje, pogađanje, gledanje u budućnost i sl. Za predviđanja se, u nauci, tehnici, ekonomiji, industriji i sl., koriste matematički modeli (regresioni modeli, modeli vremenskih serija, veštačke neuronske mreže, hibridni modeli itd.).

            Zatim je objasnio novu koncepciju razvoja društva ili tzv. društvo znanja ili društvo zasnovano na znanju, u kojem se znanje primenjuje u funkciji kreativnosti. Takođe je naglasio da je savremeno društvo znanja društvo specijalista znanja – eksperata. Ono mora da funkcioniše u timovima (skup kolega – saradnika), na bazi pravila jednakih. Položaj svakog eksperta u timu koji poseduje znanje određen je doprinosom koji on pruža zajedničkom poslu, pre nego bilo kakvom unutrašnjom nadmoćnošću ili podređenošću. Društvo znanja nije društvo tzv. ”šefova” i ”podređenih”, ono mora da je organizovano kao tim eksperata (stručnjaka) saradnika. Pozitivne promene u stvaranju društva znanja mogu se ostvariti samo razvojem sopstvene metodologije i kroz permanentne i stalne procese edukacije, koji su primereni našoj zemlji ili čak lokalnoj sredini, imajući u vidu naše kulturne, psihološke i prirodne osobenosti.

            Nadalje je objasnio i nove naučne discipline, i to: Informacione-komunikacione tehnologije (ICT), Internet, Veštačku intelegencciju (AI), Kibernetiku, Programiranje, Softevrsko inženjerstvo, Robotiku, Mehatroniku, Tribologiju, Sistemsko i konkurentno inženjerstvo, Nano nauka itd. Na kraju je naglasio da će se u budućnosti: inženjerstvo, biologija, hemija i fizika zvati: nano-integrisane tehnologije.

            U delu novih razvojno-tehnoloških trendova objasnio je trendove i predviđanja razvoja: hardvera i softvera računara, proizvodnih procesa i sistema, aditivne proizvodnje, industriju 4.0 i 5.0, Nano-materijale i nano-tehnologije, Web dizajn, velike jezičke modele (LLM) i sl.

dasicc 4

            Na kraju je naglasio da:

            Živimo u vremenu kada je teško proceniti da li čoveka teže pogađa zagađenost njegovog prirodnog okruženja u kome egzistira ili zagađenost društvene sredine i zagađenost duha svakog pojedinca. Zbog toga reč kao Božji dar ima značajnu ulogu u oplemenjavanju ljudskog bića i njegovom prosvećenju, ili suprotno njegovom sunovratu.

            U zavisnosti od oblika interpretacije reč/rečenica može biti: izgovorena i/ili napisana.

            Izgovorene i napisane reči/rečenice su dar Svevišnjeg. Zajedničko ovim rečima je njihova moć. Izgovorene da u trenu pokrenu mase u stampedo koji ruši sve pred sobom, a dužina trajanja te ljudske lavine zavisi od dužine doziranja izgovorenih reči, dok moć napisane reči je vremenski neograničena i nepotrebno ju je hraniti.

            Izgovorena reč – lepa ili ružna, laka ili teška, vesela ili tužna – uvek je lepršava i traje koliko jedan tren. Samo što se rodila, ona već umire i nestaje – kao i čovečiji duh.

            Napisana reč je stamena – trajnija i čvršća od granita. Ne može se uništiti. Traje i ne mogu joj nauditi ni vreme ni ljudi-neljudi, koji su je uništavali na razne načine sve do spaljivanja na lomačama.

            Izgovorena i napisana reč sa pozitivnim predznakom je svetlost – sunčani zrak – u najdubljem mraku. Ona je putokaz u beznađu i bespuću.

            Izgovorena i napisana reč sa negativnim predznakom je totalni mrak u najsvetlijem danu.

            Zaključio je svoje predavanje sledećim rečima:

            Iz prethodno navedenih razloga potpuno je opravdana i tvrdnja svetski poznatih ekonomista kako je automatizacija, kompjuterizacija i robotizacija prve tri stvari kojima zemlje u razvoju i tranziciji moraju pristupiti ako žele da uhvate korak sa razvijenim.

            Sve ove činjenice ukazuju da dosadašnji razvoj ljudske civilizacije, uopšte, a naročito razvoj ljudske civilizacije u budućnosti sve više će zavisiti od položaja nauke i njene primene, a sve manje od količine uloženog rada i proste količine sredstava koja pojačavaju njegovu snagu.

            Smatra se da će nauka i naučnici postati avangarda novog društva, a nauka i tehnologija su u savremenom svetu osnova naučno-tehnološkog progresa, čiji je razvoj nezamisliv bez transfera znanja i tehnologija.

            Na kraju je zaključio:

            ”Nepismeni u 21. veku neće biti oni koji ne budu znali da čitaju i pišu, nego (već) oni koji ne budu znali i/ili ne budu hteli dalje da uče”.

dasicc 2