НАЈАВА ПРОГРАМА - ВИДОВДАН 2020.

 

Виолета Капларевић, директор  Културног центар Крушевац даје изјаву за медије поводом ВИДОВДАНА 2020. Поетско-музички триптих Распето Косово

#dezinfekcijakulturom

#kckrusevac

ЧУДЕСНИ СВЕТ БАЈКИ

bajke 2020

 

snezanaa 1 snezanaa 6

snezanaa 7 snezanaa 10

И овог лета наставља се програм посвећен најмлађима, под називом ЧУДЕСНИ СВЕТ БАЈКИ.
У Белој сали КЦК у четвртак 25. јуна 2020. године малишани су имали прилику да уживају у бајци "Снежана и седам патуљака". Модератор и наратор овог, сада већ традиционалног програма, је Рајна Маринковић Алексић- уредник дечијег програма у Културном центру Крушевац.

ВЕЧЕ ПОЕЗИЈЕ- АНА АХМАТОВА

Ana Ahmatova

  

 Поводон дана рођења (23. јуна) знамените руске песникиње, критичара и преводиоца Ане Ахматове одржано је у Клубу КЦК вече поезије посвећено њеном стваралаштву. Aна Ахматова, царица поезије, јeдна је од најзначајнијих европских и светских песникиња XX века, песникиња оне велике поносите и непокорне Русије за коју је Рилке рекао „како се све земље граниче једна са другом, само се Русија граничи са Богом!“
          Присутна публика имала је прилике да се поред поезије Ахматове упозна и са њеним животом, као и са ставовима истомишљеника и противника њеног дела и живота. За ову прилику студенткиња глуме на Цетињској академији из Русије послала је видео-поруку у којој је прочитала једну од Аниних песама на руском језику.
          Вече је осмислио професор Ернест Међедовић у сарадњи са члановима Аматерско-позоришне трупе "Чкаља" која ради под окриљем Културног центра. Поред њих у програму су учествовали и чланови Драмског студија "Бата Миладиновић" и радници КЦК. 

 

 

Јавни час Школе говора и глуме- Друга година- млађа група

lidaa

Škola govora i glume- druga godina- mladji uzrast
Produkcija: Kulturni centar Kruševac
Direktor KCK: Violeta Kaplarević
Izvršna produkcija: Marketing služba KCK

Čekajući teatar- Četvrti deo

teatar4

1 .Medea 2 Medea 3 Medea

Priča o dve, tri Medeje

 

     Danas se vraćamo još dalje u prošlost, u Antičku Grčku i Atinu, prvu prestolnicu drame. Kada se drama Medea pojavila, ona je tada bila progresivno, revolucionarno delo koje je uzdiglo mladog Euripida na pijadestal uz ostale velikane njegove epohe.

Medea, strašna i veličanstvena, nosilac radnje, najveći zlikovac a i pobednik na samom kraju. Medea čarobnica, najljudskija ličnost dotadašnje tragedije i jedan od prototipa glumačke umetnosti. Popularna do dana današnjeg.

Filmskih adaptacija na ovo antičko remeg-delo bilo je tuce a ovde ćemo izdvojiti dva koja su i najuspelija i najviše pažnje privukla. Oba podjednako dobra a hronološki prvo:

Medea (1969) u režiji Pijera Paola Pasolinija

 

Ovaj je od dva filma bliži originalu, možda baš zbog mediteranskog temperamenta koji su režiser i cela filmska postava delili sa autorom drame. Marija Kalas u ulozi Medeje je zavodljiva, moćna, puna strasti i razjarena. Raskoš boja i kostima svakom događaju pridodaju dodatnu veličinu a sam kraj završava se eksplozivno, sa velikom lomačom.

Drugi film je:

    Medea (1988) u režiji Lars Von Trira

 

     Koji je hladan, sporog ritma, tih. Ništa neobično za ovog režisera. Niti je neobično što je Lars Von Trir one najužasnije stvari u drami, u svom filmu učino još užasnijim.

     Kristin Olsen u filmu igra Medeju umornu, usamnjenu, Medeju koja iza sebe ima najbolje svoje godine. A opet strašnu u svom tihom besu i očaju.

Film je u koloru a sve boje mogu da se podvedu u spektar sivog. Prikaz konstantne ravnice koja guši.

ПРЕПОРУКА КЦК- ДЕЗИНФЕКЦИЈА КУЛТУРОМ

Preporuka14

ПРЕПОРУКЕ КЦК 14

КЊИГА

Љубичасто мастило, поезија, аутор Петру Крду. Превод са румунског:

Опширније...

Крушевачка филозофско- књижевна школа- предавање

kffs

29. заседање Крушевачке филозофско- књижевне школе
ВИДЕО СНИМАК:
31. Крушевачка филозофско-књижевна школа ове године ће се одржати у октобру, а у циљу подсећања на претходна заседања, на онлине програму КЦК може се чути део излагања неких од учесника Школе.

Čekajući teatar- Treći deo

104110125 287576379091912 4923286854752226703 n

1 2 3 4

Čekajući teatar

Treći deo

Pozorište, to jest drama nam je bliže nego što mislimo. Mnogi od nas su odrasli na pričama koje je stvarao teatar, i baš kao što našim mislima lutaju mitovi drevnih naroda, tako je i umetnost pozornice našla put u ono što danas nazivamo ljudskim stanjem.

Neke priče su dobre i zato ih ne treba menjati. Treba ih ogrnuti u dostojno ruho.

U našem trećem delu čekanja teatra, po treći i poslednji put, osvrnućemo se na Šekspira i na njegovu posthumnu saradnju sa jednim od najvećih filmskih giganata, Diznijem.

Šekspira u Diznijevim crtanim filmovima ima mnogo, bilo to da su minijature ili citati iz njegovih drama, poznatog dramskog pisca Dizni koristi kao začin i to veoma uspešno. Primera ima mnogo i za samo pobrojati tako da ćemo se, iz puke studioznosti, fokusirati na jedan film, današnji klasik i delo koje rado iznova gledamo.

Kralj Lavova (Lion King) 1994

Kralj Lavova je među omiljenim crtanim filmovima svih vremena a scenario mu je pisan po tragediji, Hamletu. Kraj je izmenjen doduše, na sreću dece širom sveta jer u Diznijevoj verziji ne umiru svi, ali svi ostali elementi prvobitne priče su tu: izdaja, bratoubistvo, izgnanstvo, osveta, svrgavanje tiranije.  

To nije jedini elemenat Šekspirove tragedije u crtaću. Skar, lik glavnog negativca u Kralju Lavova, koji bi u negativu drame “Hamlet” bio Hamletov stric i tadašnji kralj, Klaudije, u crtaću nadilazi svoju pozorišnu ulogu i u sebi nosi još po nekog negativca iz drugih Šekspirovih komada: Magbeta svakako i Ričarda III itekako. Kada bi Ričard III zapevao, to bi izgledalo onako kako to Skar radi.

Kralj Lavova 2: Sambin ponos (1998)

    Nastavak Kralja Lavova, nije ništa manje šekspirijanski, samo što je tu još komplikovanije uvideti koji je elemenat odakle uzet. U ljubavi glavnih likova ima elemenata i Romea i Julije i Otela.

Trik je bio dati životinjama veličinu kakvu je obavezno morao imati lik u tragediji sve do osamnaestog veka a lavovi lako nose veličinu.

2025  Културни центар Крушевац   globbersthemes joomla templates