НАЈАВА ПРОГРАМА - ВИДОВДАН 2020.
Виолета Капларевић, директор Културног центар Крушевац даје изјаву за медије поводом ВИДОВДАНА 2020. Поетско-музички триптих Распето Косово
#dezinfekcijakulturom
#kckrusevac
ЧУДЕСНИ СВЕТ БАЈКИ
ВЕЧЕ ПОЕЗИЈЕ- АНА АХМАТОВА
СУСРЕТИ СЕЛА 2020- МЗ ЛАЗАРЕВАЦ
СУСРЕТИ СЕЛА 2020
КУД "ЦАР ЛАЗАР" ЛАЗАРЕВАЦ
КУД "ЦАР ЛАЗАР" ЛАЗАРЕВАЦ- ВИДЕО СНИМАК
Јавни час Школе говора и глуме- Друга година- млађа група
Čekajući teatar- Četvrti deo
Priča o dve, tri Medeje
Danas se vraćamo još dalje u prošlost, u Antičku Grčku i Atinu, prvu prestolnicu drame. Kada se drama Medea pojavila, ona je tada bila progresivno, revolucionarno delo koje je uzdiglo mladog Euripida na pijadestal uz ostale velikane njegove epohe.
Medea, strašna i veličanstvena, nosilac radnje, najveći zlikovac a i pobednik na samom kraju. Medea čarobnica, najljudskija ličnost dotadašnje tragedije i jedan od prototipa glumačke umetnosti. Popularna do dana današnjeg.
Filmskih adaptacija na ovo antičko remeg-delo bilo je tuce a ovde ćemo izdvojiti dva koja su i najuspelija i najviše pažnje privukla. Oba podjednako dobra a hronološki prvo:
Medea (1969) u režiji Pijera Paola Pasolinija
Ovaj je od dva filma bliži originalu, možda baš zbog mediteranskog temperamenta koji su režiser i cela filmska postava delili sa autorom drame. Marija Kalas u ulozi Medeje je zavodljiva, moćna, puna strasti i razjarena. Raskoš boja i kostima svakom događaju pridodaju dodatnu veličinu a sam kraj završava se eksplozivno, sa velikom lomačom.
Drugi film je:
Medea (1988) u režiji Lars Von Trira
Koji je hladan, sporog ritma, tih. Ništa neobično za ovog režisera. Niti je neobično što je Lars Von Trir one najužasnije stvari u drami, u svom filmu učino još užasnijim.
Kristin Olsen u filmu igra Medeju umornu, usamnjenu, Medeju koja iza sebe ima najbolje svoje godine. A opet strašnu u svom tihom besu i očaju.
Film je u koloru a sve boje mogu da se podvedu u spektar sivog. Prikaz konstantne ravnice koja guši.
ПРЕПОРУКА КЦК- ДЕЗИНФЕКЦИЈА КУЛТУРОМ
ПРЕПОРУКЕ КЦК 14
КЊИГА
Љубичасто мастило, поезија, аутор Петру Крду. Превод са румунског:
Опширније...Крушевачка филозофско- књижевна школа- предавање
Čekajući teatar- Treći deo
Čekajući teatar
Treći deo
Pozorište, to jest drama nam je bliže nego što mislimo. Mnogi od nas su odrasli na pričama koje je stvarao teatar, i baš kao što našim mislima lutaju mitovi drevnih naroda, tako je i umetnost pozornice našla put u ono što danas nazivamo ljudskim stanjem.
Neke priče su dobre i zato ih ne treba menjati. Treba ih ogrnuti u dostojno ruho.
U našem trećem delu čekanja teatra, po treći i poslednji put, osvrnućemo se na Šekspira i na njegovu posthumnu saradnju sa jednim od najvećih filmskih giganata, Diznijem.
Šekspira u Diznijevim crtanim filmovima ima mnogo, bilo to da su minijature ili citati iz njegovih drama, poznatog dramskog pisca Dizni koristi kao začin i to veoma uspešno. Primera ima mnogo i za samo pobrojati tako da ćemo se, iz puke studioznosti, fokusirati na jedan film, današnji klasik i delo koje rado iznova gledamo.
Kralj Lavova (Lion King) 1994
Kralj Lavova je među omiljenim crtanim filmovima svih vremena a scenario mu je pisan po tragediji, Hamletu. Kraj je izmenjen doduše, na sreću dece širom sveta jer u Diznijevoj verziji ne umiru svi, ali svi ostali elementi prvobitne priče su tu: izdaja, bratoubistvo, izgnanstvo, osveta, svrgavanje tiranije.
To nije jedini elemenat Šekspirove tragedije u crtaću. Skar, lik glavnog negativca u Kralju Lavova, koji bi u negativu drame “Hamlet” bio Hamletov stric i tadašnji kralj, Klaudije, u crtaću nadilazi svoju pozorišnu ulogu i u sebi nosi još po nekog negativca iz drugih Šekspirovih komada: Magbeta svakako i Ričarda III itekako. Kada bi Ričard III zapevao, to bi izgledalo onako kako to Skar radi.
Kralj Lavova 2: Sambin ponos (1998)
Nastavak Kralja Lavova, nije ništa manje šekspirijanski, samo što je tu još komplikovanije uvideti koji je elemenat odakle uzet. U ljubavi glavnih likova ima elemenata i Romea i Julije i Otela.
Trik je bio dati životinjama veličinu kakvu je obavezno morao imati lik u tragediji sve do osamnaestog veka a lavovi lako nose veličinu.