UMETNOST STRIPA
Br 7
Danas ćemo obrađivati autora i delo koji su itekako poznati i voljeni u Srbiji. Dolaze nam iz Italije, čija je strip scena dominantna na ovim prostorima, koliko u SFRJ toliko i danas u bivšim zemljama Jugoslavije. U pitanju je autor za koga se može slobodno reći da je majstor strip umetnosti, čija su dela gotovo neodvojiva od burnog života koji je vodio, bilo da je pisao o venecijanskim bandama, parobrodima Amazona ili plemenima Etiopije.
Hugo Prat i “Balada o slanom moru”
Vreme je uoči Prvog svetskog rata. Ceo svet je kao zategnuta struna zbog previranja u Evropi pa ni arhipelag Polinezije nije izuzetak. Evropske kolonije raštrkane po stotinama ostrva uvlače domorodačko stanovništvo u svoje konflikte, dok se domoroci koji su izgubili dolaskom belog čoveka svoju slobodu, kulturu i religiju takođe spremaju za revoluciju. Morima Polinezije ne gospodari ni jedna zemlja niti pleme već bivši robovlasnici i gusari od kojih je najmoćniji “Monah”, misteriozna ličnost nepoznate prošlosti i lica, koja vlada svojim pomorskim carstvom sa mitskog ostrva koje se još pominje u Starom Zavetu. Ovako počinje “Balada o slanom moru”.
Dela Huga Prata jako je teško analizirati, prvenstveno zbog njihove kompleksnosti jer čitalac kroz njih prolazi kroz celu istoriju ljudske kulture i umetnosti gde je sve povezano u celinu, i zaboravljeni bogovi i novi ratovi. Pratov pristup crtežu je impresionistički, na svakoj slici može se videti temelja analiza sveta kojeg je proučavao, njegov pristup priči je potpuno ekspresionističan, ličan, provlačimo se kroz snove i strasti likova koliko i kroz istorijske činjenice.
Groznica koju proživljavamo čitajući Prata i njegovo ključno delo, “Korto Malteze,” jako je slična onoj koju nam pruža Dostojevski kroz, recimo, “Kockara” ili “Zločin i kaznu.”, njegova montažna i režijska rešenja dostojna su Enzeštajna i Pekimpoa a crtež je mističan i snolik koliko i Kirikovo slikarstvo. Mi smo namerno izdvojili samo jedno njegovo delo za danas u nadi da ćemo nekom drugom prilikom posvetiti ovom majtoru prostor koji zaslužuje.
Urednik dramskog programa Nemanja Petronijević