UMETNOST STRIPA

Br 4: Zvezde Hoganovog sokaka

Popularizacija stripa kreće u Americi pred sam početak dvadesetog veka. To je prvenstveno bilo uslovljeno napretkom veštine štamparstva, naročito razvojem tehnike bojenja, ali i razvojem građanskog društva i pojavom senzacionalizma.

Osoba možda najviše zaslužna za upliv strip umetnosti u svakodnevni život nije ni autor stripa niti umetnik već magnat, političar i kontraverzni biznismen tog vremena, Vilijem Randolf Herst, čovek koji je danas ponajviše ostao upamćen kao ispiracija za glavnog lika u filmu, Građanin Kejn u režiji Orson Velsa.

Herst, inspirisan velikim novinskim agencijama iz Njujorka, koristi svoje porodično bogatstvo i otkupljuje firmu iz San Franciska. Njegove novine stupaju na scenu kroz velika vrata, pisci koje odmah zapošljava su gromade kao što su Džek London, Mark Tven, Embrouz Birs. Hersta od početka ne interesuje objektivno novinarstvo, traganje za istinom, njega interesuje što veća publika. Ubrzo je imao lanac novina u 24 grada širom SAD-a i strip je odigrao veliku ulogu u tome.

Godine 1895. u časopisu New York World krenuo je da izlazi strip pod nazivom Hoganov sokak čiji je autor Ričard Okault. Strip je zauzimao čitavu stranu i bio u jednoj slici, ubrzo se ustalio u časopisu. Pričao je o siromašnoj četvrti u Njujorku i njegovim stanovnicima, u početku je bio razbribriga i način da se čitaoci odmore od teških tema. Od šarenolike družine koja je obitavala u Hoganovoj uličici, jedan je postao miljenik publike i fenomen. Bio je to nestašan dečak u žutim ritama, ošišan na ćelavo zbog vašaka. Od 1910. , kada Herst preuzima časopis, žuti klinac postaje glavni lik i iz Njujorka ide u svaki kutak SAD-a.

Značaj tog stripa je višestruk. Prvo, to je prvi strip koji ima balon sa tekstom, nešto što je danas itekako ustaljeno. Drugo, „Žuti Klinac“ kako se strip kasnije zvao postaje sinonim za tabloide, novine koje se bave skandalima i špekulacijama kojima je Herst bio sklon, otud izraz „žuta štampa“. Stripovi koji su izlazili kod njega imali su likove iz naroda. Mišljenja tih imaginarnih likova uticala su na javno mnjenje i od tada pa do dana današnjeg strip umetnost ima političku težinu.

 

2025  Културни центар Крушевац   globbersthemes joomla templates